U varaždinskoj gradskoj knjižnici 'Metel Ožegović', u petak, 14. veljače, održano je predstavljanje knjige Against Modern Football – Understanding clubs founded and operated by supporters, odnosno u prijevodu – 'Protiv modernog nogometa – razumijevanje kako funkcioniraju klubovi osnovani i vođeni od navijača'.

Pomalo neobično da jedan nogometni klub organizira promociju knjige u knjižnici, ali neobično je bilo i skupiti 3.500 gledatelja na utakmici posljednjeg ranga, okupiti 800 navijača na utakmici pionira, izgraditi od nule klub čije su dvije omladinske kategorije stigle na prag Prve lige mlađih uzrasta. Neobično je i 'preživjeti' nekoliko seljenja, brojna podmetanja (ako koristimo ublažene izraze), neprijatelje na svakom koraku, i biti jedan od najstabilnijih klubova u regiji, umnogočemu primjer i uzor. Neobično je, u konačnici da jedan klub bude glavni lik jedne knjige, ali s obzirom na sve navedeno, ono što Varteks radi, zapravo i nije neobično. A sve ono što Varteks radi, zapravo bi trebalo biti normalno i obično, a ne neobično.

Bila je ovo ujedno i svojevrsna svjetska premijera ove knjige, a radi se zapravo o znanstvenom radu, stručnom, sociološkom djelu, pisanom na engleskom jeziku. Knjiga će se moći i posuditi u varaždinskoj knjižnici, a svi koji žele mogu ju kupiti na Internetu, putem sljedećeg linka --> https://www.routledge.com/Against-Modern-Football-Understanding-Clubs-Founded-and-Operated-by-Supporters/Perasovic-Brandt-Mustapic/p/book/9781032805405?srsltid=AfmBOooWex8bp4ozCysCRn0htKb44Vdz6bzQrne_ha-QMZ4qUspNq1lZ

Autori knjige iz Hrvatske, Benjamin Perasović i Marko Mustapić su zaposlenici Instituta Ivo Pilar, obojica su doktori znanosti, i obojica s bogatim iskustvom u proučavanju supkultura. Poznati i kao autori brojnih studija navijačkih grupa, a obojica su se uključila i u rad Hajduka, čiji su dugogodišnji navijači. Obojica su bili članovi Nadzornog odbora kluba, a Perasović bio i predsjednik.

Što se tiče Christiana Brandta, on je istraživanje radio u sklopu Sveučilišta u Bayreuthu. I on je doktor znanosti, a iza sebe ime već jednu uredničku knjigu za istog izdavača;, Football Fans, Rivalry and Cooperation'.

Istraživanja su provođena neovisno jednih od drugih, Perasović i Mustapić su provodili istraživanja Varteksa zasebno od istraživanja koje je Brandt radio s HFC Falkeom, ali usporedbu su radili zajedno, što je bilo olakšano zato što su koristili isti software za obradu podataka iz kvalitativnih istraživanja – Nvivo.

Perasović: Trudili smo se knjigu napraviti pošteno, kako sa sociološke, tako i s navijačke strane

Upoznali su se na jednoj od socioloških konferencija, a kasnije su došli i na ideju da usporede istraživanja, i nalaze, što je i rezultiralo knjigom.

- Zajedno smo radili na ovome dugo, družili se s ljudima, raspravljali i ovo je sada jedinstvena prilika da se malo i podružimo i proslavimo ovu knjigu. To naše istraživanje je rađeno u sklopu većeg europskog projekta, i mi smo odlučili napraviti etnografiju Varteksa. Istraživanje je trajalo više od dvije godine, a tijekom više od dvije godine smo jako dobro upoznali cijelu ekipu. Svatko tko pročita knjigu će vidjeti gdje je sociolog u nama, a gdje je navijač u nama. – istaknuo je u uvodu Benjamin Perasović, te ispričao Marka Mustapića, koji radi bolesti nije mogao doći na promociju knjige.

- Mi smo se trudili knjigu napraviti pošteno, kako sa sociološke strane, tako i s navijačke, i vjerujem da se to može i osjetiti u knjizi – ističe Perasović.

U uvodu su autori pojasnili termin Against Modern Football, i kada i zašto se javlja taj pojam te koje su različitosti i sličnosti u klubovima koji su nastali kao odraz revolta

– Od druge polovice 90-ih, pogotovo nakon Bossmanovog pravila i velikog upliva medijskog kapitala i formiranja Premiershipa u Engleskoj, dolazi do jednog novog vala komercijalizacije nogometa. Komercijalizacije i komodifikacije. Potonje znači da sve što je u vezi s nogometom se pretvara u robu. Bitno je bilo kupovati i prodavati na tržištu. Tada je počeo određeni otpor navijača takvom sistemu koji se izražavao kroz jednostavne slogane, a jedan od tih slogana završio je kao naslov naše knjige: Against Modern Football – kazao je Benjamin Perasović.

Navijači su prisiljeni na osnivanje klubova

Naglasio je kako se protesti izražavaju na različite načine. Od slogana, bojkota, peticija, građanskog neposluha, zaustavljanja automobila na prometnicama.

- Najradikalniji i najpoznatiji te najznačajniji oblik protesta je kada navijači razočarani komercijalizacijom osnivaju vlastite klubove – istaknuo je Perasović.

U svijetu su najpoznatiji primjeri FC United of Manchester, kao i Austria Salzburg, oba kluba osnovana 2005. godine. Najpoznatiji hrvatski primjer svakako je NK Varteks, osnovan 2011. godine. Također treba spomenuti i Zagreb 041, osnovan nakon Varteksa, koji je također AMF klub Razlog osnivanja Varteksa nije bila pretjerana komercijalizacija, a u knjizi se ističu tri glavna razloga. Uz, naravno, standardno nerazumijevanje i slabu ili nikakvu komunikaciju s navijačima.

- Osim promjene imena kluba, na ljeto 2010. godine, razlog je i bankrot kluba, a treći razlog je afera s namještanjem utakmica od strane najomiljenijih igrača tog istog kluba. To je točka preokreta u glavama i dušama ljudi, kojoj je bilo jasno da više nema povratka. Navijači White Stonesi, ali i ne samo oni, nego i drugi navijači su prisiljeni osnovati novi klub. Svi akteri koje smo intervjuirali ističu da su na to prisiljeni – ističe Perasović.

HFC Falke – Navijači Hamburgera SV nisu pristali na prodaju i osnovali klub

Gost iz Njemačke pojasnio je i razloge osnivanja kluba HFC Falke, kojeg je on proučavao. Radi se o klubu iz Hamburga, kluba koji su osnovali navijači Hamburger SV-a, nezadovoljni radom kluba i kontinuiranim zanemarivanjem navijača. Istraživanje je trajalo nešto više od dvije godine.

- Kao što znate, većina klubova u Njemačkoj su tradicionalno godinama bila u vlasništvu navijača. Stanje se nešto počelo mijenjati, klubovi su počeli prodavati udjele, a 2014. godine HSV je bio tek jedan od pet klubova koji je ostao u 100 postotnom vlasništvu navijača. I Uprava kluba je poželjela prodati, i jedan dio navijača se pobunio i odlučili su osnovati svoj klub, a to je bio Falke – istaknuo je Brandt.

Kao i svi klubovi osnovani od strane navijača, klub ima početni entuzijazam na početku, a potom se javljaju prvi problemi, vezani za prihodovanje kluba, kao i dileme koje muče navijače, i gdje je ta granica koja se ne smije preči.

Za razliku od Perasovića i Mustapića, Brandt nije ulazio u projekt kao član neke navijačke skupine ili dio scene, a nogomet je pratio površno.

- Nije bilo teško, svi su bili maksimalno susretljivi prema meni. Kada sam čuo što se pokreće u klubu, bio sam oduševljen, jer mogu iz prve ruke promatrati proces i istraživati. Javio sam se u klub, predstavio sam im moje ideje vezane za istraživanje, i krenuli smo u to, vrlo otvoreno. Trebalo je neko vrijeme, naravno, da se približim ljudima, da ih upoznam – istaknuo je Brandt.

Istraživanje je trajalo 27 mjeseci, a tijekom tog perioda radio je i neke volonterske poslove, kako bi se približio grupi. Jedno od najzanimljivijih bilo je posao 'menadžera' za opremu, gdje je bio zadužen za pranje dresova. Imao je i mnogo zanimljivih iskustava, jedno od njih je bila i tuča s navijačima St. Paulija, koji su nekad bili veliki rivali Hamburga.

Što se tiče HSV-a, odnosi navijača i Falkea su nešto drugačiji, nego u slučaju Varteksa.

- To je i bila jedna od razlika u usporedbi s Varteksom, jer je u slučaju Falkea bilo nekih navijača koji su išli na utakmice oba kluba, neki nisu nikad išli, ali nije bilo velikog antagonizma između dva kluba. No, razlika je i u rangu, pa tako nema skoro nikakve šanse da se sretnu. Čak niti u kupu. Falke je trenutno u sedmom rangu natjecanja, HSV u drugom. Zanimljivo, HSV je ispao iz Bundeslige 2018. godine, a dio navijača je tugovao, dok se dio radovao – istaknuo je Brandt.

Umjesto kotlovine i gemišta, White Stonesi morali u 'maricu'

Istraživanje u Varaždinu, koje su provodili Mustapić i Perasović, također je bilo iznimno živopisno.

- Zamislite scenu kada na utakmicu u neko selo pored Varaždina, tamo su ljudi, spremili su gemište, kotlovinu, ugodna atmosfera, kad ono dolaze dvije policijske marice, pretres i frka. Čini se čovjeku kao neki Alan Ford, i odjednom se sprovode White Stonesi, umjesto da se podruže, još bi se i potrošilo na šanku. To su gotovo nadrealne scene, ali nas ne čude jer proučavamo društvo i društvene pokrete, pa su nam nažalost normalne – istaknuo je Perasović te spomenuo i neke navijačke stvari.

- Bilo je u počecima dosta nerazumijevanja, primjerice u navijačkom, ultras svijetu je uobičajeno izražavanje ritualne netrpeljivosti. I onda kada bi nekoga psujete ili naizvate pogrdnim imenima, ali to naravno na znači ništa ružno nekome tko stoji s druge strane kluba, to je dio foklora. Tako su neki White Stonesi morali objašnjavati, da kada se pjeva 'Igraj Varteks, razbi ove…', to ne znači ništa pogrdno, jer su se domaćini naljutili – istaknuo je Perasović.

Na 'Zapadu' češće borba protiv komercijalizacije, na 'Istoku' više borba protiv korupcije i represije

Na predstaljanju, a o tome se i piše u knjizi, spomenuto je i kako je u zapadnoeuropskim AMF klubovima češće pretjerana komercijalizacija i komodifikacija uzrok protesta navijača, dok je u zemljama koje su proizašle iz socijalizma češći razlog korupcija i represija nad navijačima.

- I za ljude na Istoku Europe, iako karta košta samo pet eura, jako su dobro poznate opasnosti od komercijalizacije, ali isto tako i ljudi na Zapadu znaju jako dobro do koje mjere može ići korupcija i represija. I jedni u drugi su svjesni i jednoga i drugoga, ali su razlozi za pobunu uvijek specifični. – ističe Perasović.

Što se tiče 'pobune' u Hrvatskoj, tu su jedan od razloge i postupci HNS-a.

- Korupcija i odnos prema HNS-u bilo ono što je ujedinilo navijače, čak i one koji se mrze i tuku. Svima je dobro poznato kako su se navijačke skupine suprostavile 'vaučerizaciji' ulaznice za navijače, kada su se recimo Boysi i Torcida zajedno bili na tribini. Ulltrasi su pokazali solidarnost kada se trebalo boriti protiv korupcije – naglašava autor knjige.

Unatoč svim razlikama, članovim pokreta imaju gotovo identične emocije prema tim stvarima.

- Postoje brojne sličnosti i razlike. Naravno da je velika razlika između Varteksa i Falkea, jer se radi o velikim razlikama u političkom, ekonomskom, društvenom kontekstu. Ali najvrijedniji nalaz je da ima puno više sličnosti, nego razlika – kazao je Perasović.

AMF senzibilitet – jedinstvena emocija prisutna kod velikog broja navijača

- Jedan od najvećih nalaza ove knjige jest da postoji nešto što možemo nazvati AMF senzbilitet. I da je to nešto što navijači osjećaju, zajedničko za dva kluba koja smo promatrali. I to je nešto, što pronalazimo i kod klubova koji su simboli modernog nogometa. Odnosno neovisno o kojem se klubu radi. To čak mogu osjećati i navijači ovih najvećih klubova, a u konačnici to je i rezultiralo bojkotom i nepokretanjem tzv. Lige bogatih – istaknuo je Perasović.

Na njega se nadovezao njemački kolega.

- Razlika je bila naravno u tom odnosu s bivšim klubom. Navijači Varteksa žele na neki način nastaviti stari klub. Imaju i isto ime, pjevaju i stare pjesme. U slučaju Falkea su morali kreriati sve novo, i logo i pjesme.Što se tiče sličnosti, osim senzibiliteta, tu je i cijeli niz praktičnih stvari kod osnivanja kluba. Slični izazovi, pronalazak terena, nekoliko seljenja, stalno nove prigode i seljenja. Izazovi s traženjem volontera, odrađivanjem posla – istaknuo je Brandt.

AMF klub – novi termin za klubove poput Varteksa

Njihovi navijači dijeli taj senzibiliteta, i tvrdi da će ga pokazato na ovaj ili onaj način pa možda i u žestokim demonstracijama, ako se opet bude forsirala Liga bogatih. Taj AMF senzibilitet je tu i prisutan je, samo se nekad vidi, kada su akcije. Ljudi i u svojem svakodnevnom životu, odlaskom na utakmice, obnavljaju taj AMF senzibilitet.

- Drugi veliki nalaz ove knjige jest svakako i termin AMF klub. Bilo je i nekih naziva, poput fenix klub, breakaway klub ili 50+1 klub, ali upravo AMF klub bi bio najbolji naziv za ove klubove. To je neka distinkcija od navijački klub, jer to su u nekoj mjeri i svi klubovi koji nemaj privatnog vlasnika, to bi mogla biti i Barcelona recimo – ističe Perasović.

Varteks je apsolutna avangarda u Hrvatskoj, a i šire

Što se pak tiče Varteksa, on ima svoje značajno mjesto u niski tih AMF klubova.

- U Hrvatskoj nema sličnog kluba, tu je Varteks apsolutna avangarda. Zajedno sa svim tim ljudima koji žele vratiti izvorne vrijednosti nogometa. Nije mala stvar u jednoj Hrvatskoj, ako ti možeš biti transparentan. Ako možeš pošteno raditi svoj posao. To je velika stvar. Varteks može postati uzor ljudima. Velika je stvar kada ti možeš postati zvijezda, dijeliti autograme, ali oni nakon utakmice piju pivo s navijačima, i ponašaju se kao navijači – kazao je Perasović.

Autori u knjizi posebno ističu da su AMF klubovi, pa i Varteks, zadržali jednu crtu pripadnosti zajednici. Te stvari su samo naizgleda male, ali zapravo i nisu male, jer to su svijetli primjeri koji mogu voditi ljude dalje. Tijekom boravka u Varaždinu autori su bili i na utakmici Varteksa i Koprivnice, a posjetili su i novi stadion u Hrašćici te se oduševili novom tribinom, na mjestu gdje prije par godina nije bilo ništa.

Na predstavljanju knjige je bilo i razgovora o tome koja je granica koju Varteks ne bi smio preći, na svojem putu.

- To se uvijek od situacije do situacije preispituje. To je u knjizi opisano i u ovom dijelu koji se opisuje kod Falkea. Gdje naizgled hladni Nijemci, ako robujemo predrasudama, vrlo emotivni, ima i suza, stalo im je do principa. Ljudi u Varteksu će sami, od situacije do situacije znati najbolje procijeniti što je to izdaja principa. Za nekoga je to već ako imaš uz logo kluba na majici neku reklamu, a drugi će reći da je to nužno. Mešetarenje i dogovori sa korumpiranim akterima nisu sigurno put kojim se mora ići. Ući u tako nešto to bi bilo samoubojstvo AMF principa, jer je to i jedan od razloga zašto ljudi osjećaju – smatra 'Ben' Perasović.

Navijači Varteksa su kreirali svoj jedinstveni 'slobodan' teritorij

U knjizi se u svojem zaključku ističe da je osnivanje kluba na AMF principima i vrijednostima, veliki korak naprijed, dokaz da se stvarno može živjeti svoje vrijednosti i ozbiljno promišljati te zaštiti vlastiti identitet i ono do čega nam je stalo, ako su oni ugroženi. Navijači Falkea i Varteksa su tvrdili da nisu imali izbora.

Naravno, uvijek se može i birati drugačije, ali osnivanje kluba je kao i osnivanje komune, postajanja vegetarijancem, spaljivanje regrutacijskog poziva, spaljivanja hidžaba ili članske karte neke organizacije, stranačke iskaznice, ili nečega što nas je izdalo.

- To je kao kreiranje svoje zone, teritorija koji je privremeno slobodan, to je i potvrda važnosti življenja u skladu sa životnim vrijednostima, identitom i emocijama. Ali to nije samo srednji prst svakome i svačemu što im se nađe na putu. Umjesto toga, oni stvaraju alternativne i potpuno nove prakse u njihovom klubu, temeljene na specifičnim vrijednostima. Ponekad se radi toga mogu naći i u pardoksalnim situacijama pa prilagode svoje prakse zahtjevima nogometa i uspjehu unutar svog sustava. Ipak, slijedeći svoje paradigme odbijanjem prodaje vlastite duše, oni kreiraju jedinstveno iskustvo slobode i autentičnosti, i poručujem da ustrajete na svojem putu – istaknuo je Benjamin Perasović.